Tehno Novo

Tag: investicija

  • Generalni direktor Nvidije odbacuje izveštaj da je investicija njegove kompanije u OpenAI, vredna 100 milijardi dolara, zastala

    Generalni direktor Nvidije, Jensen Huang, rekao je u subotu da je nedavni izveštaj o trenju između njegove kompanije i OpenAI-ja „besmislen“.

    Huangovi komentari usledili su nakon što je Volstrit žurnal objavio priču u petak kasno uveče u kojoj se tvrdi da Nvidija želi da smanji svoja ulaganja u OpenAI. Dve kompanije su u septembru objavile plan u kojem bi Nvidija investirala do 100 milijardi dolara u OpenAI, a takođe bi izgradila 10 gigavata računarske infrastrukture za kompaniju za veštačku inteligenciju.

    Međutim, WSJ je naveo da je Huang počeo da naglašava da sporazum nije obavezujući i da je takođe privatno kritikovao poslovnu strategiju OpenAI-ja i izrazio zabrinutost zbog konkurenata poput Antropika i Gugla.

    WSJ je takođe izvestio da dve kompanije preispituju svoj odnos — iako to ne znači potpuni prekid, a nedavni razgovori su se navodno fokusirali na ulaganje u kapital od samo nekoliko desetina milijardi dolara od strane Nvidije.

    Portparol kompanije OpenAI rekao je za WSJ da kompanije „aktivno rade na detaljima našeg partnerstva“, dodajući da je Nvidia „od samog početka podržala naše prodore, danas pokreće naše sisteme i ostaće centralna u skaliranju onoga što sledi“.

    Prema Blumbergu, novinari su pitali Huang o izveštaju tokom posete Tajpeju. Kao odgovor, on je insistirao da će Nvidia „definitivno učestvovati“ u najnovijoj rundi finansiranja OpenAI-ja „jer je to tako dobra investicija“, prema Blumbergu.

    „Uložićemo mnogo novca“, rekao je Huang. „Verujem u OpenAI. Posao koji rade je neverovatan. Oni su jedna od najznačajnijih kompanija našeg vremena.“

    Očigledno je odbio da precizira koliko će Nvidia uložiti, umesto toga rekavši: „Neka [izvršni direktor OpenAI-ja, Sem Altman] objavi koliko će prikupiti – na njemu je da odluči.“

    WSJ je u decembru objavio da OpenAI želi da prikupi 100 milijardi dolara finansiranja, dok je The New York Times ove nedelje objavio da Nvidia, Amazon, Microsoft i SoftBank razgovaraju o potencijalnim investicijama.

  • OnlyFans razmatra prodaju većinskog udela kompaniji Architect Capital

    OnlyFans — ogromna mreža za kreiranje sadržaja za odrasle gde izvođači i influenseri prodaju sadržaj zasnovan na pretplati direktno fanovima — razmatra prodaju većinskog udela u svom poslovanju investicionoj firmi Architect Capital, rekao je izvor blizak sporazumu za TechCrunch. Sporazum bi procenio platformu na 5,5 milijardi dolara.

    Izvor je rekao da bi od tih 5,5 milijardi dolara, 3,5 milijardi dolara bio kapital, a 2 milijarde dolara dug. Prema tim uslovima, Architect bi preuzeo 60% udela u poslu. Dve strane su u ekskluzivnom odnosu, što znači da je OnlyFans-u zabranjeno da pregovara sa drugim potencijalnim kupcima u određenom vremenskom periodu. Nije jasno koji bi mogao biti vremenski okvir za završetak posla. Pregovore je ranije objavio The Wall Street Journal.

    TechCrunch je kontaktirao Architect Capital za komentar.

    Ovo nije prvi put u skorije vreme da OnlyFans pregovara o prodaji svog poslovanja. Prošle godine, New York Post je objavio da Leonid Radvinski, milijarder i vlasnik sajta, želi da „unovči“ i da se udvara potencijalnim kupcima. Naknadni izveštaji su pokazali da je matična kompanija platforme, Fenix ​​International Ltd., bila u pregovorima sa grupom investitora sa sedištem u SAD koju predvodi investiciona firma Forest Road Company sa sedištem u Los Anđelesu. Nije jasno šta se desilo sa tim razgovorima, iako je izvor rekao TechCrunch-u da je bilo više zainteresovanih strana otkako je OnlyFans objavio želju da proda većinski udeo.

    Potencijalni poslovni partner u ovom konkretnom poslu, Architect, pokrenut je 2021. godine kao zajmodavac zasnovan na imovini – firma koja pruža kredite obezbeđene imovinom kompanije – koja želi da sarađuje sa startapovima u ranoj fazi.

    OnlyFans tvrdi da nije pornografski veb-sajt, uprkos činjenici da većina kreatora na njemu proizvodi sadržaj za odrasle. Britanska firma, sajt je osnovao 2016. godine Tim Stokli, koji je u početku bio i njen izvršni direktor. Stokli je prodao većinski udeo u matičnoj kompaniji sajta, Feniks Internašonal, kompaniji Radvinski 2018. godine. Tokom godina, sajt je patio od raznih pravnih kontroverzi, uključujući tužbe u kojima se sajt optužuje da profitira od uvredljivih video snimaka.

  • Meta je prošle godine potrošila 19 milijardi dolara na VR, a 2026. neće biti ništa bolja

    Ranije ovog meseca, Meta je otpustila 10% zaposlenih u Reality Labs, svojoj jedinici za virtuelnu stvarnost, navodno smanjujući čak 1.000 zaposlenih. Sada, u razvoju događaja koji izgleda direktno povezan, kompanija je otkrila da je jedinica prošle godine izgubila više milijardi dolara.

    U sredu, izveštaj o zaradi Mete pokazao je da je njeno ugroženo poslovanje virtuelne stvarnosti izgubilo oko 19,1 milijardu dolara u 2025. godini, što je nešto više nego što je izgubio u 2024. godini (te godine, gubici su se kretali oko 17,7 milijardi dolara). U četvrtom kvartalu, jedinica je objavila gubitak od 6,2 milijarde dolara, pokazuje izveštaj.

    Ti gubici su bili u suprotnosti sa onim što je jedinica ostvarila u prodaji: 955 miliona dolara u četvrtom kvartalu i oko 2,2 milijarde dolara tokom 2025. godine.

    Tokom poziva o zaradi kompanije u sredu, Mark Zakerberg je izrazio optimizam za VR tim svoje kompanije, napominjući da se očekuje da će gubici u 2026. godini biti veoma slični.

    „U Reality Labs-u, većinu naših investicija usmeravamo ka naočarama i nosivoj elektronici u budućnosti, dok se fokusiramo na to da Horizon postigne ogroman uspeh na mobilnim uređajima i da VR postane profitabilan ekosistem u narednim godinama“, rekao je Zakerberg tokom poziva. Međutim, izvršni direktor je napomenuo da se očekuje da će se gubici nastaviti. „Očekujem da će gubici Reality Labs-a ove godine biti slični prošlogodišnjim“, rekao je Zakerberg, napominjući da će ova godina „verovatno biti vrhunac, jer počinjemo postepeno da smanjujemo naše gubitke u budućnosti“.

    Kada je Meta 2021. godine objavila okretanje ka „metaverzumu“, taj potez je dočekan sa izvesnom dozom skepticizma i, tokom prve godine VR napora, kompanija se suočila sa oštrim kritikama – čak je nazivana i „međunarodnim predmetom podsmeha“. Skoro pola decenije kasnije, taj skepticizam se nije baš smirio. Kako VR posao nastavlja da gubi novac, a Meta nastavlja agresivno okretanje od VR-a ka AI-u, nije jasno šta će tačno preokrenuti posrnuli posao.

    Prošle nedelje, CNBC je objavio da, pored otpuštanja, Meta planira da zatvori nekoliko svojih VR studija – još jedan znak da interesovanje kompanije za virtuelnu stvarnost opada. Kompanija je takođe nedavno objavila da će povući svoju samostalnu aplikaciju Workrooms – koju je kompanija predstavila kancelarijskim radnicima kao VR prostor koji se može koristiti za održavanje sastanaka.

  • Standard Nuclear prikuplja 140 miliona dolara dok nuklearna energija ulazi u eru zlatne groznice

    Kako zlatna groznica za nuklearnu energiju ulazi u punom jeku — podstaknuta očajničkom potrebom kompanija za veštačku inteligenciju za električnom energijom — prodavci „kramčića i lopata“ takođe počinju da profitiraju.

    Do kraja 2025. godine, nuklearni startapovi su prikupili 1,1 milijardu dolara, sve za male modularne reaktore. Tok poslova se sada proteže na te ključne dobavljače u nuklearnoj industriji. A Standard Nuklear, koji proizvodi nuklearno gorivo za napajanje tih reaktora, jedan je od njih.

    Kompanija je saopštila da je prikupila 140 miliona dolara u rundi Serije A koju je predvodio Decisiv Point, uz učešće Andresen Horovic, Ševron Tehnolodži Venčers, Krusibl Kapital, Fundomo, StepStoun Grup, Vašington Harbor Partners, Velara i XTX Venčers.

    Runda je završena u dve tranše od po 70 miliona dolara nakon što je Standard Nuklear dostigao prekretnice brže nego što se očekivalo nakon izvršnih naredbi predsednika Donalda Trampa vezanih za nuklearnu energiju prošle godine, rekao je portparol kompanije za TechCrunch.

    Nova runda dolazi sedam meseci nakon što se Standard Nuklear pojavio iz „prikrivenog“ načina rada sa finansiranjem od 42 miliona dolara. Ovde su potrebne ponude za vazdušne tehnologije; Standard Nuklear je izgrađen na pepelu Ultra Sejf Nuklear Korporacije (USNC), koja je bankrotirala u oktobru 2024. godine. Kompanija u bankrotu je godinama radila na komercijalizaciji nuklearnog goriva pod nazivom TRi-strukturno izotropno gorivo za čestice, ili TRISO. Osnivač Decisive Pointa, Tomas Hendriks, kupio je imovinu USNC-a vezanu za gorivo na aukciji za bankrot za 28 miliona dolara.

    TRISO gorivo je prvobitno osmišljeno 1950-ih. Čestice uranijuma veličine zrna maka su obložene keramikom i ugljenikom. Zatim se pakuju u veće sfere. Sve u svemu, dizajn gorivnih peleta bi trebalo da bude otporniji na topljenje.

    TRISO se danas ne koristi široko. Pa ipak, mnogi nuklearni startapovi kažu da će koristiti TRISO u svojim reaktorima. Kompanija Standard Nuklear je saopštila da ima 100 miliona dolara neobvezujuće prodaje za 2027. godinu. Njeni kupci uključuju Radiant Enerdži, još jednu kompaniju iz portfolija Desisive Point, i Nano Nuklear Enerdži, koja je kupila reaktorsku imovinu američke Severne Karoline (USNC).

    Dugogodišnje iskustvo Standard Nukleara moglo bi ga dovesti u vođstvo. Ali ako nuklearni startapovi ne mogu da isporuče veliki broj reaktora u rokovima koje su obećali – svi se suočavaju sa velikim izazovima u skaliranju proizvodnje – Standard Nuklear bi, baš kao i njegov prethodnik, mogao da se nađe previše ispred svih.

  • Razlika u cenama između Waymo i Ubera se smanjuje

    Putovanje u robotaksiju Waymo i dalje košta u proseku više od uporedive vožnje u Uberu ili Liftu kojim upravlja čovek. Ali ta razlika se smanjuje, prema novim podacima koje je u utorak objavio Obi, kompanija koja agregira cene u realnom vremenu i vremena preuzimanja za više usluga prevoza.

    Dva faktora, koja rade zajedno, stoje iza promene. Waymo je snizio svoje cene, barem u oblasti zaliva San Franciska odakle su podaci prikupljeni, dok su tradicionalne vožnje prevozom na mrežama Uber i Lift porasle, prema Obiju.

    Novi podaci su prikupljeni između 27. novembra i 1. januara, pri čemu je Obi simulirao više od 94.000 zahteva za vožnju u oblasti zaliva. Kompanija je otkrila da vožnje Waymoom koštaju u proseku 19,69 dolara, dok su vožnje Uberom bile nešto jeftinije i iznosile su 17,47 dolara. Vožnje Liftom u istom periodu su u proseku koštale 15,47 dolara.

    U junu je Obi objavio svoj prvi izveštaj u kojem analizira podatke o robotaksiju u odnosu na podatke o prevozu. Podaci, koji su uzeti iz vožnji u aprilu 2025. godine, pokazali su da su vožnje preko Vejma u proseku koštale 20,43 dolara, preko Ubera 15,58 dolara, a preko Lifta su se izjednačile na 14,44 dolara. U poređenju sa ovim brojkama, prosečna cena Vejma je pala za 3,62%, dok je Uberova porasla za 12%, a Liftova za 7%.

    Izvršna direktorka Obija, Ašvini Anburadžan, rekla je za TechCrunch da veruje da je ovo trend koji treba pratiti jer, dok su podaci iz prošlog aprila ukazivali na to da su kupci spremni da plate veću cenu za vožnju u Vejmu, „novina slabi za ljude u oblasti zaliva San Franciska“. To znači da će Waymo verovatno morati da nastavi da određuje konkurentnije cene svoje ponude, rekla je ona.

    Džoker: Tesla
    Džoker u novom izveštaju Obija je da je prikupio podatke o Teslinoj rastućoj usluzi robotaksija, koja izgleda daleko jeftinija od ove tri druge ponude. Ali postoji niz važnih upozorenja.

    Prvo, Tesla tehnički ne upravlja robot-taksi uslugom u oblasti San Franciska, gde su podaci uzorkovani. Tesla nema dozvole potrebne za upravljanje komercijalnom robot-taksi uslugom bez vozača u državi. Niti ima dozvolu kompanije za transportnu mrežu poput Ubera ili Lifta. Umesto toga, Tesla ima dozvolu za prevoz od Kalifornijske komisije za javne usluge, što znači da kompanija koristi zaposlene za vožnju vozila kompanije opremljenih njenim softverom za potpuno samostalno upravljanje.

    Teslina flota u oblasti zaliva San Franciska je takođe skromna. Podaci prikupljeni putem kraudsorsinga sa veb stranice Robotaxi Tracker pomogli su da se evidentira oko 168 vozila u Teslinoj floti za prevoz na znak, iako nisu svi ti automobili aktivni sve vreme. (Obi u izveštaju napominje da je veb stranica prikupljena putem kraudsorsinga primetila samo 156 u vreme kada je kompanija sprovela uzorkovanje podataka.)

    Ta manja flota je vođena vremenima čekanja. Od četiri anketirane usluge, Tesla je imala najduže vreme čekanja sa prosečnim procenjenim vremenom dolaska od 15,32 minuta. Prosečno vreme čekanja kompanije Waymo bilo je 5,74 minuta (u odnosu na 4,28 minuta prošlog aprila), dok su Lift i Uber postigli rezultate od 5,14 minuta i 3,15 minuta, respektivno.

    Ovi unosi – veličina voznog parka, ljudski vozači, vreme čekanja – mogli su uticati na to kako Tesla određuje cene vožnji u stvarnim razmerama, i teško je reći kada i kako bi se to moglo dogoditi. Tesla je tek nedavno uklonila bezbednosne monitore iz nekoliko automobila u Ostinu, u Teksasu.

    Ako Tesla može da skalira svoje roboto-taksi – koji se oslanjaju samo na unose sa kamera – kompanija bi teoretski trebalo da bude u mogućnosti da određuje cene vožnji niže od konkurencije poput Vejma, koji integriše svoj softver za autonomnu vožnju u modifikovana vozila opremljena nekoliko različitih vrsta senzora.

    Takmičenje u popularnosti
    Anburajan smatra da postoji vrednost u tome da Tesla upravlja uslugom prevoza, pre bilo kakvog pokušaja upravljanja pravim roboto-taksijem.

    „Trenutno to nije baš autonomno vozilo. U njemu je bezbednosni vozač. Oni grade poznatost brenda. Grade sklonost ka brendu kod ljudi koji već vole Tesle i ljudi koji su skloni da vole Teslu“, rekla je ona.

    Postoje neki dokazi za to u izveštaju koji je Obi objavio u utorak.

    Zajedno sa zahtevima za vožnju uzorkovanim u oblasti zaliva San Franciska, Obi je anketirao 2.000 ljudi u Kaliforniji, Nevadi, Arizoni i Teksasu o brojnim pitanjima vezanim za robotaksi i prevoz putnika. Više od polovine ispitanika koji su se vozili autonomnim vozilom reklo je da su se vozili u Teslinom robotaksiju. A kada su pitani koji autonomni brend najviše preferiraju, ispitanici su izabrali Teslu u 31% slučajeva.

    Waymo je i dalje bio najpopularniji, sa 39,8% ispitanika koji su izabrali brend u vlasništvu kompanije Alfabet. Ali ova snažna sklonost ka Tesli, uprkos tome što kompanija još uvek ne posluje sa pravom roboto-taksi uslugom u bilo kom obimu, nagoveštava buduću potražnju.

    Tu snažnu sklonost ka Tesli takođe u velikoj meri pokreće određena grupa: muškarci. Žene koje je anketirao Obi bile su u osnovi podjednako podeljene kada je u pitanju izbor Vejma ili Tesle, pri čemu je Zuks bio na dalekoj trećini sa 8%. Međutim, 56% anketiranih muškaraca preferiralo je Teslu u odnosu na Waymo (25%) ili Zuks (7%).