Tehno Novo

Tag: data centar

  • Trampova administracija želi da tehnološke kompanije kupe elektrane vredne 5 milijardi dolara koje možda ne koriste

    Trampova administracija želi da najveća elektroenergetska mreža doda novu proizvodnju električne energije u vrednosti od 15 milijardi dolara — i on želi da tehnološke kompanije plate za to, čak i ako im kapacitet nije potreban.

    Bela kuća i guverneri nekoliko država u regionu žele da operater mreže PJM održi aukciju za 15-godišnje ugovore za nove proizvodne kapacitete. Administracija je saopštila da želi da tehnološke kompanije daju ponude za ugovore čak i ako im na kraju nije potrebna struja za njihove centre podataka. Očekuje se da će potražnja iz centara podataka porasti skoro tri puta tokom naredne decenije.

    PJM je saopštio da preispituje „izjavu o principima“ i da će uskoro objaviti rezultate višemesečnog procesa planiranja koji ima za cilj dodavanje novih kapaciteta u mrežu.

    Međutim, izjava nije obavezujuća, a iza kulisa, PJM ne deluje oduševljeno što administracija pokušava da ih nametne. „Nemamo mnogo toga da kažemo o ovome“, rekao je juče za Blumberg portparol PJM-a Džefri Šilds. „Nismo bili pozvani na događaj koji očigledno održavaju sutra i nećemo biti tamo.“

    PJM Interconnection, koja pokriva 13 država u srednjoatlantskom regionu i Srednjem zapadu, opslužuje više od 65 miliona ljudi i uključuje severnu Virdžiniju, žarišnu tačku data centara. Cene električne energije u 2025. godini su porasle za oko 10% do 15% u regionu u poređenju sa prethodnom godinom.

    U poslednjoj deceniji, vršno opterećenje PJM-a je povećano za 10%, prema podacima kompanije Monitoring Analytics, a očekuje se da će porasti za dodatnih 6,5% u 2027. godini.

    Veći deo krivice je svaljen na tehnološke kompanije i operatere data centara, koji su koristili sve veće količine energije za veštačku inteligenciju.

    Cena prirodnog gasa je takođe kriva. PJM je u velikoj meri zavisan od fosilnih goriva, a cena je nedavno naglo porasla. Monitoring Analytics, nezavisni monitor PJM-a, kaže da je oko 60% povećanja cena u 2025. godini rezultat visokih cena fosilnih goriva.

    Operateri mreže su se našli u teškoj situaciji jer su centri podataka povećali potražnju za električnom energijom nakon više od decenije nultog rasta.

    Izgradnja novih elektrana na fosilna goriva je višegodišnji projekat koji košta stotine miliona dolara. Mnoge komunalne kompanije i dobavljači električne energije oklevaju da se obavežu na te vremenske rokove i izdatke. Ako bum veštačke inteligencije propadne, mogli bi da ostanu sa neprofitabilnim elektranama koje su izgrađene da rade decenijama.

    Tehnološke kompanije, koje tradicionalno nisu bile u elektroenergetskom sektoru, umesto toga su se okrenule obnovljivim izvorima energije, koji su jeftiniji, modularniji i brži za implementaciju. Solarna energija i baterije su bili rani pobednici. Tipična solarna farma može se izgraditi za oko 18 meseci, a pošto se može graditi u fazama, može početi da isporučuje energiju pre nego što bude završena. To se više poklapa sa izgradnjom centara podataka, omogućavajući kompanijama da upravljaju rizikom u sličnim vremenskim okvirima.

  • Microsoft najavljuje preveliki broj novih data centara, ali kaže da neće dozvoliti da vam se račun za struju poveća

    Iako je javna reakcija na centre podataka bila intenzivna tokom proteklih 12 meseci, sve najveće kompanije u tehnološkoj industriji obećale su dodatnu izgradnju veštačke inteligencije (AI) infrastrukture u narednoj godini. To uključuje i partnera OpenAI, Majkrosoft, koji je u utorak najavio ono što naziva pristupom AI infrastrukturi „prvo zajednica“.

    Majkrosoftova objava, koja dolazi samo dan nakon što je Mark Zakerberg rekao da će Meta pokrenuti sopstveni program AI infrastrukture, nije neočekivana. Prošle godine, kompanija je objavila da planira da potroši milijarde na proširenje svojih AI kapaciteta. Ono što je pomalo neobično su obećanja koja je kompanija sada dala o tome kako će se nositi sa tom izgradnjom.

    U utorak je Majkrosoft obećao da će preduzeti „korake potrebne da budemo dobar komšija u zajednicama gde gradimo, posedujemo i upravljamo našim centrima podataka“. To uključuje, prema rečima kompanije, njene planove da „sami plati svoj put“ kako bi se osiguralo da lokalni računi za struju ne prelaze plafone u mestima gde gradi. Konkretno, kompanija kaže da će sarađivati sa lokalnim komunalnim preduzećima kako bi osigurala da cene koje plaća pokrivaju njen puni deo tereta na lokalnu mrežu.

    „Tesno ćemo sarađivati sa komunalnim preduzećima koja određuju cene električne energije i državnim komisijama koje odobravaju te cene“, rekao je Majkrosoft. „Naš cilj je jednostavan: da osiguramo da se troškovi električne energije za opsluživanje naših data centara ne prenose na stambene korisnike.“

    Kompanija je takođe obećala da će stvoriti radna mesta u zajednicama u kojima sleće, kao i da će minimizirati količinu vode koja je njenim centrima potrebna za funkcionisanje. Potrošnja vode u data centrima je očigledno bila sporna tema, a data centri su optuženi da stvaraju značajne probleme za lokalno vodosnabdevanje i podstiču druge ekološke probleme. Obećanje o radnim mestima je takođe relevantno, s obzirom na pitanja o broju kratkoročnih i stalnih radnih mesta koja takvi projekti obično stvaraju.

    Sasvim je jasno zašto Majkrosoft smatra da je neophodno dati ova obećanja upravo sada. Izgradnja data centara postala je politička tačka poslednjih godina, izazivajući intenzivne reakcije i proteste lokalnih zajednica. Organizacija „Data Center Watch“, koja prati aktivizam protiv data centara, primetila je da postoji čak 142 različite aktivističke grupe u 24 države koje se trenutno organizuju protiv takvog razvoja događaja.

    Ova reakcija je već direktno uticala na Majkrosoft. U oktobru je kompanija odustala od planova za novi data centar u Kaledoniji, Viskonsin, nakon što su „povratne informacije zajednice“ bile izuzetno negativne. U međuvremenu, u Mičigenu su planovi kompanije za sličan projekat u malom centralnom naselju nedavno inspirisali lokalno stanovništvo da izađe na ulice u znak protesta. U utorak, otprilike u isto vreme kada je Majkrosoft objavio svoju zakletvu „dobrog suseda“, u kolumni u novinama u Ohaju (gde Majkrosoft trenutno razvija nekoliko kampusa data centara) kritikovana je kompanija, kriveći je i njene kolege za klimatske promene.

    Zabrinutost se proširila čak i na Belu kuću, gde je izgradnja veštačke inteligencije postala jedno od glavnih načela Trampove administracije. U ponedeljak, predsednik Tramp se oglasio na društvenim mrežama kako bi obećao da će Majkrosoft posebno napraviti „velike promene“ kako bi osigurao da računi za struju Amerikanaca neće rasti. Tramp je rekao da će promene „osigurati da Amerikanci ne ‘plaćaju račun’ za potrošnju energije“.

    Ukratko, Majkrosoft sada shvata da se bori sa plimom negativnog javnog mnjenja. Ostaje da se vidi da li će nova uveravanja kompanije o radnim mestima, zaštiti životne sredine i niskim računima za struju biti dovoljna da preokrenu situaciju.